Protivizvršenje: Rokovi i razlozi za pokretanje postupka
Šta je protivizvršenje?
Protivizvršenje se inicira kroz Predlog za protivizvršenje, sa namerom da poverilac vrati dužniku sredstva koja su primljena tokom izvršnog postupka. Ovaj postupak se sprovodi u strogo definisanim zakonskim rokovima.
Razlozi za pokretanje postupka
Postupak se sprovodi iz sledećih razloga, uz obavezan rok od 30 dana za podnošenje predloga:
- Izvršna isprava je pravnosnažno ili konačno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage.
- Izvršni dužnik je dobrovoljno namirio potraživanje mimo suda, pa je poverilac dvostruko namiren.
- Rešenje o izvršenju je ukinuto ili preinačeno tako da je predlog za izvršenje odbačen ili odbijen.
- Pravnosnažnom sudskom odlukom je utvrđena nedozvoljenost izvršenja.
- Izvršni poverilac je primio više od svog potraživanja ili nisu poštovana ograničenja izvršenja na zaradi.
Važna napomena o rokovima
Rok od 30 dana teče od momenta kada izvršni dužnik primi odluku o ukidanju isprave ili od dana kada je izvršenje sprovedeno.
Nakon isteka ovih prekluzivnih rokova, izvršni dužnik gubi pravo na ovaj ubrzani postupak, ali može podneti tužbu radi sticanja bez osnova.
Odluka suda i postupanje
Na osnovu Predloga za protivizvršenje, sud donosi rešenje kojim:
- Obavezuje poverioca da vrati primljeno u roku od osam dana.
- Određuje sredstvo i predmet izvršenja ukoliko poverilac ne postupi po nalogu.
- Dostavlja predlog poveriocu koji ima pravo izjašnjenja u roku od osam dana.
Kada protivizvršenje NIJE moguće?
Postoje situacije gde se ovaj instrument ne može primeniti:
- Protiv punomoćnika: Ako je advokat poverioca primio iznos, postupak se ne može voditi protiv njega jer on nije stranka u postupku.
- Protiv suda: Postupak se ne može pokrenuti protiv suda koji je sproveo naplatu sudske takse.
(Izvor: Savetovanje sudija privrednih sudova, septembar 2024)